PRIKAZUJUĆI gradsku i seosku arhitekturu i svakodnevni život Paraćina, Miodrag Anđelković Đele (1920-2001) nije ni slutio da će njegove slike ostati trajno svedočanstvo i likovna hronika tog grada.
Foto: Z. Rašić
Iako u njemu nije rođen, za Đeleta se može reći da je legendarni paraćinski slikar o kome se i dalje govori sa velikim poštovanjem mada je prošlo već više od dvadeset godina od njegove smrti.
U tom svetlu treba posmatrati i izložbu koju je Zavičajni muzej upriličio prošlog petka pod nazivom “Seoska arhitektura na slikama Miodraga Anđelkovića Đeleta”. U svojoj etnološkoj zbirci ova ustanova poseduje bogatu kolekciju njegovih slika koje prikazuju, između ostalog, karakteristično narodno graditeljstvo.
Foto: Z. Rašić
Branislav Stojanović i Tijana Pešić
– Najčešći Đeletov motiv bile su moravske kuće, a inspirisao se njima obilazeći paraćinska sela – kaže Tijana Pešić, kustos etnolog ove ustanove. – Izložba sadrži više od 20 radova sa motivima iz Potočca, Zabrege, Trešnjevice, Gornje Mutnice, Lebine, Raševice, Sisevca, Glavice, Ratara…
Nekadašnje moravske kuće, prema rečima Pešićeve, pravougaone su ili kvadratne osnove. Prvobitno su bile bez lukova sa jednostavno profilisanim stubovima, dok su u drugoj polovini 19. veka građene sa razvijenim tremom i dekorativnim lukovima na tremu.
Omiljeni nastavnik u gimnaziji
ĐELE je, inače, bio jedan od omiljenih nastavnika u Gimnaziji i OŠ “Radoje Domanović”. Prošlo je više od 23 godine kako je preminuo, a i dalje ne prestaje da se govori o njegovim slikama i činjenici da je uspevao da prikaže svaki, pa i najmanji detalj iz svakodnevnog života grada i sela – kaže kustos.
– Broj lukova je simbolično označavao društveno ekonomski status domaćina. Što je više lukova bilo na kući, to je bogatija porodica koja je u njoj živela – veli Pešićeva.
Posetiocima Zavičajnog muzeja izložba će biti dostupna do kraja marta.
