
U BLŽIZINI Zaječara je tokom terenskih aktivnosti na mapiranju biodiverziteta pronađena retka i zaštićena biljka za koju se smatralo da je nestala u Srbiji.
Foto: Tanjug/Miloš Popović
Na području Malke Golaje, na tromeđi između sela Nikoličeva, Zvezdana i Gamzigrada, tokom meseca aprila otkrivena je retka i zaštićena biljna vrsta Androsace maxima – velika mužica, precizirano je u saopštenju udruženja “Eko istok” koje je sprovelo ove aktivnosti.
Vrstu su tokom proleća 2026. godine pronašli biolozi dr Miloš Popović i Branko Jotić, tokom istraživanja flore i faune u okolini Zaječara.
Foto: Tanjug/Miloš Popović
Prema oceni stručnjaka uključenih u istraživanje, postoji mogućnost da se upravo na ovom području nalazi jedino preostalo stabilno stanište velike mužice u Srbiji.
Jotić je rekao da je Androsace maxima izuzetno retka i značajna vrsta, koja je zbog malog broja potvrđenih nalazišta uvrštena u buduće izdanje Crvene knjige flore Srbije, koja je trenutno u izradi.
– Zbog toga je njeno očuvanje od posebnog značaja – rekao je Jotić.
Foto: Tanjug/Miloš Popović
Reč je o jednogodišnjoj zeljastoj biljci iz familije jagorčevina (Primulaceae), koja je zaštićena u Srbiji i za koju se dugo smatralo da je gotovo nestala sa prostora naše zemlje.
Još u vreme Josifa Pančića beleženo je njeno prisustvo u okolini Niša, Beograda i Novog Sada, međutim, novijim terenskim istraživanjima nije potvrđena na tim lokalitetima.
Foto: Tanjug/Miloš Popović
Posebnu važnost ovom otkriću daje činjenica da se lokalitet Malke Golaje nalazi na području obuhvaćenom novim planovima za širenje rudarsko-metalurškog kompleksa Čukaru Peki i budućeg ležišta Malka Golaja.
Prema dokumentima o izradi strateške procene uticaja i prostornog plana posebne namene, planirani obuhvat uključuje delove teritorije Zaječara i Bora, uključujući Nikoličevo, deo Zvezdana i Metovnicu.
Foto: Tanjug/Miloš Popović
Iz “Eko Istoka” ističu da upravo ovakvi nalazi pokazuju zbog čega su terenska istraživanja i sistematsko mapiranje biodiverziteta važni pre donošenja odluka o velikim infrastrukturnim i rudarskim projektima.
Iz Udruženja su naveli da je područje istočne Srbije prepoznato kao prostor izuzetne biološke vrednosti, ali veliki broj lokaliteta i dalje nije dovoljno istražen.
Bez pouzdanih podataka o vrstama i njihovim staništima nije moguće govoriti o odgovornom planiranju prostora i adekvatnoj zaštiti prirode, navode iz organizacije i ističu da upravo zato sprovode ovaj projekat mapiranja biodiverziteta Zaječara.
(Tanjug)